Citologija je dijagnostička djelatnost koja se prvenstveno bavi ranim otkrivanjem premalignih i malignih promjena.
Prema načinu dobivanja uzoraka za citološku analizu citologija se dijeli na eksfolijativnu i aspiracijsku.
Eksfolijacijska citologija obrađuje uzorke koji su spontano deskvamirali iz svoga prirodnog ležišta. To su uzorci brisa rodnice (PAPA test), uzorci dobiveni obradom urina i izljeva, te obrisci sluznice i kože.
U aspiracijskoj citologiji su uzorci dobiveni punkcijom tankom iglom, nakon čega se nanose na predmetno stakalce.
Uzorci se obrađuju i analiziraju pod svjetlosnim mikroskopom.
Rezultati analize mogu ukazivati na benigne promjene ( upale, degenerativne promjene ili benigni tumori), premaligne ili maligne lezije.
Prednost citologije je da se uzorci dobivaju bezbolno ili gotovo bezbolno, oštećenja su mala, a nuspojave i komplikacije rijetke. Pravilno dobiveni uzorci omogućavaju veliku sigurnost donošenja ispravne citološke dijagnoze. Dijagnoza se može postaviti i na osnovu sasvim malog uzorka dobivenog sa pravog mjesta što minimalno traumatizira tkivo. Pretraga se može obaviti ambulantno i nije potrebna skupa oprema.
Rezultati analize mogu biti gotovi za nekoliko sati, što doprinosi bržem postavljanju konačne dijagnoze i ranijem početku liječenja
Uzorci dobiveni citološkim metodama sadržavaju žive stanice, pa se mogu koristiti osim za standardnu morfologiju i za dodatne pretrage (mikrobiologiju, imunofenotipizaciju, citogenetiku, i molekularnu dijagnostiku ) što doprinosi točnijoj dijagnozi, tipizaciji, subtipizaciji, a često i prognozi malignih tumora.
Kontrolni citološki pregledi ukazuju na efikasnost primjenjenih terapijskih postupaka.
